>Lakay(an Angle)

>
2010 Amannman

>Amannman Lakay (an Angle)

>A Collins Center (an Angle)

» » » »

Limen 2010 Bilten Vòt

Amannman 1:
Anilasyon egzijans pou finansman piblik kanpay

Amannman 2:
Kredi taks ad valorem sou kay, pou moun ki nan militè yo voye nan misyonax

Amannman 4:
Referanndòm obligatwa pou adopsyon ak amannman plan gouvènman lokal sou itilizasyon tè

Amannman 5 ak 6:
Standa pou Lejislati suiv nan redekoupay lejislatif; ak standa pou Lejislati a swiv nan redekoupay kongrè

Amannman 8:
Etant de klas-gwosè

Rezolisyon ki pa angaje:
Mande Eske Votè Yo Sipòte Ekzijans Kontitisyonèl ke Gouvènman Federal Balanse Bidjè li

> > >

Retire Sou Bilten
Apre Defi Tribinal la

 

Amannman 3:
Limite taks sou pwopriyete pou pwopriyete ki pa kay kote yo rete a; egzanpsyon anplis sou nouvo pwopriyetè ki rete nan kay yo

Amannman 7:
Chanjman nan Redekoupaj sa a èske Restrictive mwens pase modifikasyon 5 & 6

Amannman 9:
Annulation de lwa federal sou swen sante


Fè lekti blog(an Angle)!

 







Enfomasyon Lòt

 

 

Limen Bilten Vôt - A Gade

Amannmans FAQs (an Angle)

Laprès (an Angle)

 



*** BILTEN: AMANNMAN YO RETIRE SOU BILTEN VÒT LA ***

Kou Siprèm Florid konfime desizyon tribinal endryè a
Li desizyon tribinal laisit la



 

 


Amannman 9: Yap Defye Refὸm Federal Sou Swen Sante: Amannman Florida ap Chache Anile Ekzijans pou Individi gen Asirans


An Detay

AMANNMAN 9
Sponsò/Inisyatè: Lejislati Floride

Tit sou bilten an: Sèvis swen santé

Resime Ofisyèl: Pwopoze yon Amannman a Kontitisyon Eta a pou garanti aksè a swen sante san ou pa sou yon lis pou ou tann, pwoteje relasyon pasan-doktè, pou fè atansyon kont manda ki pa mache, entèdi lwa e règleman ki fòse nenpòt moun, anplwayè, moun ki bay swen sante pou patisipe nan nenpòt systèm swen sante; pèmèt yon moun, yon anplwayè pou li achte sèvis swen sante lejitim dirèk teman de yon founisè swen sante; pèmèt yon founisè swen sante aksepte peyman dirèk nann men yon moun; ou yon anplwayè pou sèvis lejitim swen sante; moun ki ekzante yo, ou anplwayè; e moun ki founisè swen sante de penalite e amand paske yo peye dirèkteman ou yo recevwa peyman dirèkteman pou sèvis lejitim swen sante; e pèmèt acha ou vant asirans maladi nan systèm prive swen sante. Eswpisifye ke amannman an pa afekte ki sèvis swen sante yon founisè swen sante oblije bay ou pèfòme; afekte ki sèvis swen sante ke la lwa pèmèt;entèdi swen sante dispanse konfòmeman a lwa jeneral la ki gen rapò avek endanmite travayè; afekte lwa; afekte lwa e règleman an vigè depi 1 Mas 2010; afekte modalite ou kondisyon nenpòt ki systèm swen sante nan mezi ke kondisyon sa yo pa gen efè pou pini yon moun ou yon anplwayè paske li peye dirèkteman pou sèvis lejitim swen sante ou yon founisè swen sante paske li aksepte peyman dirèkteman de yon moun ou de yon anplwayè pou swen sante lejitim; ou afekte nenpòt ki lwa jeneral ki te adopte pa de tyè vòt manb nan chak chanm Lejislatif yo, pase apre dat amannman an rantre an vigè, pouvi ke lwa sa yo bay espisifikman.nesesite piblik ki jistifye eksepsyon nan pwovizyon nan amannman sa a. Amannman sa a ekspreseman bay ke yo pa kapab entèprete li kòm si li defann negosyasion pwovizyon nan kontra asirans.,akò rezo, ou lòt antant kontra founisè ki ta limite kope,koasirans,ou dediktib, ou lòt frè pasyan yo.

Agiman pou: Patizan amannman yo pwopoze a di sa se keksyon dwa leta a. Senpleman, yo diskite ke gouvènman federal pakab fòse rezidan yo achte asirans sante. "Eske kounye a nou ap pale ke libète se yon bagay ki enkonstitisyonèl?" Rep. Scott Plakon, R-Longwood mande, pandan ke li tap debat pwojè de lwa sa a. Yo diskite tou ke nouvo lwa a pral ogmante taks yo. Yo diskite ke,Kou Medicaid kap Monte An Flèch, se ase rezon pou anpeche manda federal la, yo montre ke pwogram nan pwal koute bokou plis ke $900 bilyion ke ekonomis federal yo te estime. "Se yon dezòd kap pete bidjè a,” Rep. Mike Horner, R-Kissimmee di.

Agiman kont: Kritik yo di ke deklarasyon sipòtè yo fè te twonpè e pa gen vizion. Yon bagay ke yo di, ke refòm nan lejislasyon sa a, ekivalan a yon priz an chaj ,gouvènman an de swen sante yo, yo iyore le fèt ke gouvènman an deja ap opere pwogram Medicare e Medicaid yo. An plis, anpil diskite ke Kloz Sipremasi nan Kontitisyion U.S. la afime klèrman ke dwa federal la anpòte li sou abilite eta a pou li rale kò li. "Malerèzman, sa se yon fantezi ideolojik,” Sen. Dan Gelber, D-Miami Beach di.

Eske lwa federal sou swen santé foule dwa eta yo ilegalman e sipase otorite federal pou regularize
kòmès ant eta yo.

Enkyetid sou efὸ pou refὸme swen santé mennen Lejislati Florida a an Avril 2010 pou yo apwouve youn propozisyon amannman a kontitisyon (hb 37) ke komanditè yo di va anile efὸ federal pou ekzije endividyèl pou yo genyen asirans santé. Sipὸtè yo di ke lwa federal sou swen santé ke kongrè a pase an Mas enkostitisyonèl paske li pase sou tèt dwa eta yo e li depase otorite federal pou yo reglemante kὸmès ant eta yo.

Tou le de pati yo pase e nan la Chanm Florida e nan Senat a, amannman yo te pwopoze a prale kounye a nan bilten vὸt nan eleksyon jeneral an Novanm nan.

Kisa ki prale sou bilten an
Amannman anpeche okenn gouvènman ekzije ke endividyèl, anplwayè ou founisè swen santé patisipe nan okenn pwogram sou swen santé. Pwopozisyon an ekzante espesifikman pwogram ki déjà an efè, ki enkli la dann Medicare e Medicaid. Pwopozisyon an pèmèt pasyan yo peye founisè swen santé yo direkteman olye pou yo ta pase a travè yon twazyèm pati pou asirans.

Po ou wè tèks la klike la a.

Istwa
Premye gwo foure federal nan domèn swen sante a pase an 1965, avek kreyasion Medicaid e Medicare. Depi lè a, yo fè plizyè tantativ pou devlope wὸl gouvènman an davantaj. Prezidan Bill Clinton te fè jefὸ an 1993 pou li te kreye yon systèm swen sante nasyonal. Mezi sa a te rankontre yon opozisyon de eta yo, asirans ak endistri swen sante a, e lejislasyon yo te pwopoze an mouri an 1994. Kounye a, plis ke 32 millyon sitwayen Etazini pa gen asirans enkli la dann preske 3.7 milyon Floridyen.

Apre eleksyon li nan 2008, Prezidan Barack Obama lanse yon lòt tantativ pou li etabli kèk kalite sistèm swen sante nasyonal . Apre mwa nan deba entans ak lòbyin nan tout pati yo, Kongrè pase yon refòm nasyonal sou swen sante-a, 21 mas 2010. Obama siyen lwa swen sante a (PL 111-148) ak Bill rekonsilyasyon (HR 4872)an nan lwa le 23 Mas. Dapre lwa a, yo pral ekzije pifò Ameriken pa 2014 achte asirans oswa peye yon penalite. Lwa a tou ap bese swen prevantif ak frè preskripsyon Medicare pou moun ki resevwa epi ofri sèvis gratis prevantif pou granmoun ak pou timoun yo ki sou Medicaid.

Pasaj pwojè de lwa sa a mennen yon rafal imedyat de aksyon legal. Florid te rejwenn 12 lòt eta yo nan pouswit gouvènman federal la sou mezi sa a. Florid depoze pouswit li a nan Tribinal Etazini Distrik nan Pensacola, li di pwopozisyon an se te yon ekspansyon ilegal a otorite federal ki ilegalman anpyete sou dwa Eta yo.

Omwen nèf kò lejislatif nan eta yo nan peyi a konsidere amannman a konstitisyon rèspèktif yo pou anile efò federal la. Nan 22 avril, Florid te pase mezi li an sou yon vòt 74-42.

Sena a nan Florid swiv kat èd tan apre, yo apwouve mezi a pa yon vὸt de 26-11.

Sipòtè a amannman an
Kòmanditè nan amannman ki pwopoze a di ke se afè dwa Eta yo. Senpleman, yo diskite ke gouvènman federal la pa kapab fòse rezidan achte asirans sante. "Èske kounye a nap pale de libète yo ki vinn enkonstitisyonèl?" Mande Depite Scott Plakon, R-Longwood, pandan ke li tap debat pwojè lwa a.Yo menm diskite tou ke lwa a ap ogmante taks. Frè Medicaid yo kap kouri monte se rezon ase pou anpeche manda federal la, yo te diskite , raplan ke pwogram lan pral koute pi plis ke $ 900 milya dola ekonomis federal yo te estime a. "Li se yon dezòd kap pete bidjèt a," te di ke Depite Mike Horner, R-Kissimmee.

Opozan a amannmann an
Kritik yo di ke deklarasyon ke Kòmanditè amannman yo ap yo fè yo se twonpri e yo pa wè lwen. Pou yon bagay, yo di ke, refòm lejislasyon sa egal a gouvènman pran kontwòl swen sante yo e yo iniyore le fèt ke Medicare ak Medicaid se pwogram ke gouvènman an deja ap opere.

An plis,anpil la dan yo diskite ke Kloz Supremasi nan Konstitisyon Etazini an klè nan afimasyon ke lwa federal gen priyorite sou kapasite yon eta pou li pa patisipe. "Sa a se, malerezman, yon ganbad ideolojik," te di Senatè Dan Gelber, D-Miami Beach.

Kounye a ki sa ki pral pase
Mezi a ki te pase nan tou de Chanm la ak Sena a pa vòt twa-senkyèm ke yo egzije a Kounye a yo pral mete pwopozisyon an sou bilten vòt la pou eleksyon jeneral Novanm nan. Pou li yon vin yon lwa, li dwe apwouve pa 60 pousan nan votè yo.

 

 

See this Amendment
page
in English

 

 

 

 

 

 

Collins Center for Public Policy 2011© | Legal/Privacy